Mu gitondo cyo kuri uyu wa Gatandatu, isi yose yatunguwe n’inkuru y’akababaro y’uko indege yo mu bwoko bwa Boeing 787 Dreamliner, yari itwaye abantu 242, yakoze impanuka ikomeye mu Buhinde 🇮🇳, hafi y’akarere ka Ahmedabad, mu ntara ya Gujarat. Iyi mpanuka yabaye igihe indege yari imaze kuguruka isaha n’iminota 38, igiye kugwa mu gihugu cy’u Bwongereza.
Ibyabaye n’uko byagenze
Indege yahagurutse ku kibuga cy’indege kizwi nka Sardar Vallabhbhai Patel International Airport, kiri i Ahmedabad, mu burengerazuba bw’Ubuhinde. Ubuyobozi bwa kompanyi y’indege ntabwo bwahise butangaza amazina y’isosiyete yari itwaye iyo ndege, ariko amakuru y’ingenzi yemeza ko ari indege y’indege mpuzamahanga yari ifite gahunda yo kujya ku kibuga cya Gatwick mu Bwongereza.
Iyi ndege yari imaze gukora urugendo rwa kilometero zirenga 1200 mu gihe cy’isaha n’iminota 38 ubwo abagenzi bari mu ndege batangiraga gutangarira urusaku rutari rusanzwe ndetse n’umwuka mubi mu cyumba cy’abagenzi. Bamwe mu bari bayirimo babashije kohereza ubutumwa bugufi bwa nyuma kuri telefone bavuga ko hari ibintu byasa n’ibitenda byacitse, ibikoresho bya tekinike bikagaragaza ibibazo bikomeye.
Nyuma y’iminota mike, indege yahise iva mu murongo wayo wo kuguruka neza, igwa ahantu hatuye hitaruye gato umujyi wa Ahmedabad. Icyari indege yuzuye ibyishimo by’abari bagiye mu biruhuko cyangwa ku kazi, yahindutse umusozi w’ibyuma bipfundikiwe n’imiriro, umwotsi n’amarira y’ababuze ababo.
Umubare w’abari muri iyo ndege
Nk’uko byatangajwe n’inzego z’ubuyobozi bw’indege mu Buhinde ndetse n’inzego z’iperereza, iyi ndege yari itwaye abantu 242. Muri bo, Abahinde 169, Abongereza 53, Umunyakanada 1, n’Abanya-Portugal 7. Harimo kandi abakozi 12 b’indege barimo abapilote 2 n’abanyonzi 10 bashinzwe gufasha abagenzi mu rugendo.
Iperereza ry’ibanze rivuga ko kuva indege yahita igwa hasi ku buryo butunguranye, hari impungenge zikomeye z’uko nta n’umwe muri abo bantu bose yaba yararokotse. Umuyobozi w’inzego z’umutekano wemeje ko imibiri 111 ariyo imaze kuboneka, ariko bikaba bigoye cyane kumenya ideni ry’abari muri iyo ndege bitewe n’uko bamwe bashyizwe mu mibiri yahiye cyane.

Inzego z’umutekano z’igihugu cy’u Buhinde, zirimo Polisi, abashinzwe kurwanya inkongi ndetse n’igisirikare cy’igihugu, bahise bagera aho iyo mpanuka yabereye. Abaturage batuye hafi y’aho iyi mpanuka yabereye ni bo batangiranye ibikorwa by’ubutabazi, bagashakisha abasigaye mu bikoresho byangiritse. Abatangabuhamya bavuze ko bumvise urusaku rukomeye, hakurikiraho imyotsi miremire n’inkongi.
Ubwo inzego z’ubutabazi zahageraga, zasanze indege yahiye hafi ya yose. Ibice bimwe na bimwe by’indege byari bikiri gushya, bikagorana gukuramo imibiri. Inzego z’ubuzima n’ubutabazi zasabye imashini zitandukanye zirimo izikurura ibyuma, amamodoka y’abazimya umuriro ndetse n’ibikoresho byo gushakisha abantu bari mu bintu byahiye.
Ibyatangajwe n’abategetsi
Minisitiri w’Ubwikorezi bw’Indege mu Buhinde, Rajiv Kumar, yatangaje ati:
“Turababajwe cyane n’iyi mpanuka yabaye mu gitondo. Turacyashakisha amakuru yose y’ukuri ku bijyanye n’icyateye iyi mpanuka. Kugeza ubu, twabonye imibiri y’abantu 111, bikaba bikekwa ko bose bashizemo umwuka. Inzego z’umutekano n’ubutabazi ziracyakora uko zishoboye ngo zibonere umuryango wose amakuru y’ukuri.”
Perezida w’u Buhinde nawe yasohoye itangazo ryo kwihanganisha imiryango yabuze abayo, avuga ko ari umunsi w’agahinda ku gihugu cye, anasezeranya ko hazakorwa iperereza ryimbitse ngo hamenyekane icyateye iyi mpanuka.
Icyaba cyateye impanuka kiracyagoranye kumenyekana
N’ubwo hakiri kare cyane kugira ngo hamenyekane icyateye impanuka, bamwe mu basesenguzi b’iby’indege bavuga ko bishoboka ko byaba byatewe n’ikosa rya tekinike cyangwa imiterere y’ikirere itari isanzwe. Hari amakuru avuga ko iyo ndege ishobora kuba yaragize ikibazo mu mashini yitwa pressurization system, ibasha kugenzura umwuka mu ndege igihe iri mu kirere.
Abandi bakomeje gukeka ko ikibazo gishobora kuba cyaraturutse ku muyaga mwinshi cyangwa ubushyuhe bukabije, dore ko akarere k’Ubuhinde kazwiho ubushyuhe bwinshi cyane mu gihe cy’impeshyi. Inzego z’ubushakashatsi zitegereje kubona black box y’iyo ndege (akamashini kabika amakuru y’urugendo n’imvugo z’abapilote) kugira ngo hatangwe amakuru yizewe.
Uko impanuka yakiriwe ku isi yose
Kuva iyi nkuru yasohoka, ibihugu byinshi byagiye bigaragaza akababaro n’impuhwe byihariye kuri iyi mpanuka. Mu Bwongereza, aho indege yari yerekeje, Minisitiri w’Ububanyi n’Amahanga yavuze ko bahangayikishijwe n’abaturage babo 53 bari muri iyo ndege, anashima ubutabazi bwatanzwe na Leta y’u Buhinde.
Minisitiri w’Ububanyi n’Amahanga wa Canada nawe yavuze ko igihugu cye cyari gifite umuturage umwe muri iyo ndege, kandi ko bagiye gufatanya n’inzego z’Ubuhinde ngo haboneke ibisobanuro kuri iyi mpanuka.
Umuryango w’Abibumbye (Loni) nawo watangaje ko uhangayikishijwe n’ubuzima bw’abantu b’abasivili baguye muri iyo mpanuka, usaba ko hakorwa iperereza ryigenga kandi rifite umucyo kugira ngo hatazabaho ikosa nk’iri mu minsi iri imbere.
Ababuze ababo baratakambira ubutabera n’ukuri
Mu bitaro byakiriye imibiri, haravugwa amarira n’intimba by’abagize imiryango y’abari mu ndege. Bamwe bari bategereje ababo ku kibuga cy’indege cya Gatwick mu Bwongereza, abandi bakiriye inkuru mu masaha ya kare binyuze kuri telefone cyangwa televiziyo.
Madamu Priya Singh, umwe mu bagize umuryango w’abari muri iyo ndege, yatangaje ati:
“Murumuna wanjye yari agiye kwiga mu Bwongereza. Twavuganaga akigera ku kibuga cy’indege. Ntabwo nzi niba ari mu mibiri 111 cyangwa niba agishakishwa. Icyo dusaba ni ukuri, ubutabera, no kugira ngo tuzashyingure abacu mu cyubahiro.”
Ubutumwa ku bantu bose bateganya ingendo z’indege
Abayobozi b’inzego z’ubwikorezi basabye abaturage kwihangana no gukomeza gukurikiranira hafi amakuru ku birebana n’iyo mpanuka. Banasabye abantu bose bateganya gukora ingendo mu ndege gutegereza icyemezo cy’inzego z’umutekano ku birebana n’iby’umutekano w’indege zo muri ako karere.
Amakompanyi menshi y’indege y’amahanga yahise atangaza ko agiye gusuzuma indege zayo zo mu bwoko bwa Boeing 787, cyane cyane izakoraga mu misusire imwe n’iyakoze impanuka.
Icyizere cy’iperereza
Kugeza ubu, ibihugu bifite abaturage bari muri iyo ndege byatangaje ko byiteguye gufasha mu iperereza ryimbitse ry’iyo mpanuka. Hari icyizere ko igihe black box izaba ibonetse, hamenyekana uko urugendo rw’iyo ndege rwagenze n’icyabaye mbere y’uko igwa hasi.
Inzego z’Ubuhinde zemeje ko hazakoreshwa ubuhanga buhanitse mu gushakisha ibisigazwa byose bishobora gutanga amakuru, ndetse ko hazashakwa impuguke mpuzamahanga mu gutanga inkunga y’ubumenyi.
Iyi nkuru turayikurikirana, turakomeza kubagezaho ibindi bizagenda bimenyekana ku mpanuka y’iyi ndege.