
Perezida wa El Salvador, Nayib Bukele, yatangaje ko adafite gahunda yo kohereza muri Leta Zunze Ubumwe za Amerika umugabo witwa Kilmar Abrego García, nyuma y’uko uyu mugabo yirukanywe nabi mu buryo butemewe n’amategeko. Bukele yavuze ko ibi atari inshingano ze, ndetse anenga uburyo Amerika yashatse kumushyira mu bibazo atabigizemo uruhare.
“Ese mbigenza nte ngo musubize muri Leta Zunze Ubumwe za Amerika?” Bukele yabajije mu buryo bugaragaza ko ibyo asabwa bidashoboka, ubwo yari mu kiganiro n’itangazamakuru nyuma y’inama yagiranye na Perezida Donald Trump muri White House. “Ngo mwinjize mu gihugu rwihishwa? Oya rwose, ibyo ntabwo nzabikora.”
Aya magambo yatangajwe nyuma y’uko Minisiteri y’Ubutabera ya Amerika (Justice Department) ibwiye umucamanza wa Leta ko nta mategeko abategeka gusubiza Kilmar Abrego García mu gihugu cy’Amerika. García yari atuye muri Leta ya Maryland mbere y’uko yirukanwa mu buryo butemewe n’amategeko, akoherezwa muri El Salvador, aho ntaho asanzwe ahafite.
Perezida Bukele yamenyekanye cyane kubera uburyo bwe budasanzwe bwo gucunga umutekano, by’umwihariko mu kurwanya amatsinda y’inyeshyamba n’ibyaha bikomeye muri El Salvador. Mu myaka ya vuba ishize, Bukele yagiye agirana amasezerano yihariye n’ubutegetsi bwa Perezida Trump, aho yemeye kwakira abimukira birukanywe muri Amerika, cyane cyane abo bakomoka mu bihugu nka Venezuela.
Muri ayo masezerano, Leta ya El Salvador yakiriye abantu barenga 200 bakomoka muri Venezuela, bose bari barirukanywe na Leta Zunze Ubumwe za Amerika, maze ibashyira muri gereza nini izwi cyane kubera igitugu gikabije kirangwa mu micungire yayo. Iyi gereza, izwi ku izina rya mega-prison, yaranzwe no gukumira uburenganzira bw’ibanze bw’abayirimo, aho benshi batagerwaho n’amategeko abacira imanza, ndetse bakabuzwa ubwisanzure bw’ibanze.
Ariko nubwo Bukele yagiye yemera kwakira abimukira bavuye muri Amerika, avuga ko hari aho bigarukira. Kuri we, ikibazo cya García ni indi ntera itandukanye, kuko ubusanzwe uyu mugabo yari atuye ku butaka bwa Amerika mu buryo butemewe n’amategeko, ariko nyuma akaza gutuzwa no kuba indashyikirwa mu muryango w’abaturage.
“Niba Amerika yaramwirukanye mu buryo butemewe, ikibazo si icyanjye,” Bukele yongeyeho. “Ntabwo nshobora gukemura amakosa y’abandi. Ni bo bagomba kwikosora no gukemura ikibazo cyabo.”
Mu cyumweru gishize, abunganira García mu mategeko bashyikirije ikirego urukiko rw’icyiciro cya mbere rwa Leta ya Maryland, basaba ko uyu mugabo asubizwa mu gihugu yahozemo kubera ko yirukanywe binyuranyije n’amategeko. Bavuze ko mbere yo kumwirukana, nta rubanza yigeze acirwa, kandi ko atahawe amahirwe yo kwiregura cyangwa kwishyikiriza urukiko rufite ububasha bwo kumurenganura.
Mu kwiregura kwabo, abahagarariye Minisiteri y’Ubutabera ya Amerika bavuze ko nubwo ibyabaye atari byo, nta mategeko abategeka gusubiza García ku butaka bw’Amerika. Basabye urukiko kwirinda kwinjira mu mwanzuro wa politiki utari mu nshingano zarwo.
Iki kibazo cyashyize igitutu ku nzego z’ubuyobozi za Amerika, aho benshi mu batavuga rumwe na Leta bavuga ko ibyo Amerika yakoze bikabije cyane kandi binyuranyije n’uburenganzira bwa muntu. Umwe mu badepite b’Abademokarate yagize ati:
“Uko byagenda kose, ntabwo igihugu cy’ubutabera kigomba kwirukana umuntu mu buryo butemewe n’amategeko, kikirengagiza uruhare rufatika rw’ubuzima bwe mu gihugu, hanyuma kikavuga ngo kibura inshingano zo kumusubiza.”
Ku rundi ruhande, bamwe mu banyamategeko bashyigikiye Leta bavuga ko nta mategeko asobanutse asaba ko umuntu yirukanywe nabi asubizwa ku ngufu. Bavuga ko ikibazo ari icy’ubuyobozi, atari icy’amategeko, kandi ko bigomba gukemurwa mu buryo bwa dipolomasi hagati y’ibihugu.
Mu gihe ibi byose byabaga, Perezida Trump yakomeje gahunda ye isanzwe, aho yakiriye ikipe y’umupira w’amaguru ya Ohio State muri White House, mu rwego rwo kwizihiza igikombe cy’igihugu cya 2025 begukanye. Ibi bikorwa bikunze kuba umuco muri Amerika, aho Perezida yakira amakipe yatsinze amarushanwa akomeye mu rwego rwo kubashimira no kubatera ingabo mu bitugu.
Ni igikorwa cyabaye mu gitondo cyo ku wa Mbere, aho abakinnyi, abayobozi b’iyi kipe n’abakunzi bayo, bahuriye na Perezida Trump muri Rose Garden ya White House. Uyu muhango ntiwigeze uvugwamo ikibazo cya García, ndetse hari abavuga ko ubuyobozi buri kugerageza kwirinda ko iyi nkuru ikomeza kugibwaho impaka mu ruhame.
Abasesenguzi mu bya politiki mpuzamahanga bavuga ko ikibazo cya García kigaragaza urujijo ruri hagati y’uburenganzira bwa muntu n’imyitwarire ya za guverinoma mu bijyanye n’abimukira. Ku bwa Dr. Carmen Escobar, impuguke mu mategeko y’ubuhunzi:
“Ibi bibazo bigaragaza ko habura urwego ruhuriweho n’ibihugu, ruhamye, rushobora gutanga umurongo uhamye ku bijyanye n’abimukira. Kuba García yarirukanywe mu buryo bunyuranyije n’amategeko, ariko noneho igihugu cye cy’amavuko kikananga kumwakira, bigaragaza akaga abimukira bashobora kugirwamo igikoresho cya politiki.”
Escobar yongeyeho ko ibi bigaragaza uburyo urujijo ruri mu masezerano y’ibihugu rufite ingaruka mbi ku mibereho y’abantu ku giti cyabo. “Iyo ibihugu bishyira inyungu za politiki imbere kurusha ubuzima bw’abantu, habaho kugirwa ingwate kw’abantu badafite ijwi rihamye mu mibanire mpuzamahanga.”
Mu butumwa yanyujije kuri X (yahoze ari Twitter), umwe mu bantu bamenyekanye mu kurengera uburenganzira bw’abimukira yavuze ko icyakorwa ari uko Amerika yemera amakosa yayo igasubiza García mu gihugu cye cyari kimwakiriye. Ati:
“Niba twemera ko twubatse igihugu ku mahame y’ubutabera, twakabaye tugaragaza ko ibyo bidahinduka, n’iyo twaba twakoze amakosa. Kuba García yarirukanywe nabi, ntibikuraho ko ari umuntu ufite uburenganzira bwo kubaho mu mahoro no mu mucyo.”
Igihe kiracyakomeje kugenda mu gihe inkiko na Leta ya Amerika bacyiga ku kibazo cya García. Ku rundi ruhande, Perezida Bukele yagaragaje ko atari inshingano ze gukemura amakosa y’abandi, nubwo yagaragaje ko yiteguye gukorana na Amerika mu bundi buryo.
Iki kibazo gishyira imbere impaka ndende mu birebana n’abimukira, amategeko mpuzamahanga, ndetse n’imibanire y’ibihugu. Ni ikibazo kigaragaza ko nubwo ibihugu bifite ububasha, hari igihe amahitamo bifata ashobora kugira ingaruka zikomeye ku buzima bw’umuntu umwe, cyane cyane iyo yakuwe mu gihugu atabanje kubazwa.