Mu gihugu cy’u Butaliyani, inkuru y’ubujura bwibasiye inzu y’ubugeni ikomeje kuvugisha benshi, nyuma y’uko abajura bane binjiye mu buryo butazwi neza bagasahura ibihangano by’agaciro kanini cyane. Ibi byabereye mu nzu y’ubugeni ya Magnani Rocca Foundation iherereye mu mujyi wa Parma, ahazwiho kubika no kurinda ibihangano by’abahanzi bakomeye ku Isi.
Amakuru yatangajwe agaragaza ko ibyo bihangano byibwe bifite agaciro kagera kuri miliyoni 10 z’amadolari y’Amerika, ibintu byateye impungenge abakunzi b’ubugeni n’inzego z’umutekano. Mu byibwe harimo igishushanyo ‘Fish’ cyakozwe n’umuhanzi w’Umufaransa Pierre-Auguste Renoir, kizwiho kugaragaza ubuhanga mu gukoresha amabara n’imiterere y’ibintu bisanzwe.
Harimo kandi ‘Odalisque on the Terrace’ cy’umuhanzi Henri Matisse, umwe mu bagize uruhare rukomeye mu guteza imbere ubuhanzi bugezweho. Iki gishushanyo cyari kizwiho ubudasa mu miterere y’amabara n’uburyo cyerekana ubwiza bw’umugore mu buryo bwihariye.
Ikindi cyibwe ni ‘Still Life with Cherries’ cy’umuhanzi Paul Cézanne, wagize uruhare runini mu kuvugurura ubuhanzi bw’igihe cye. Iki gishushanyo cyari kizwiho kwerekana ibintu bisanzwe mu buryo bufite ubusobanuro bwimbitse.
Inzego z’umutekano zatangiye iperereza rikomeye ngo hamenyekane uko ubu bujura bwakozwe n’aho ibyo bihangano byajyanywe. Ubuyobozi bw’iyi nzu y’ubugeni bwatangaje ko buri gukora ibishoboka byose kugira ngo ibyo bihangano bigarurwe, kuko ari umurage w’agaciro ku Isi yose.
















